O neobičnim ukazima vezanim za mačke, frizuru, kočije i žigosanje čitajte u nastavku

Na današnji datum 1755. Kraljica Jelisaveta Petrovna, ćerka Petra Velikog, osnovala je prvi Univerzitet u Moskvi. Tokom Elizabetine vladavine, osnovan je Univerzitet u Moskvi i Akademija umetnosti u Sankt Peterburgu. Podstican je naučni rad Mihaila Lomonosova u raznim oblastima (fizici, geografiji, hemiji, astronomiji), kao i njegov rad na razvoju ruskih tehnika mozaika, dok je hemičar Dmitrij Vinogradov proizveo prvi ruski porcelan od tvrdeg paste. Počela je organizacija carske pozorišne umetnosti.
Tokom duge vladavine, Elizabeta je nastavila da pokazuje strast prema balovima, maskenbalima i vatrometima, a svakodnevno je provodila nekoliko sati na ulepšavanju svog izgleda. Carica je bila poznata po tome što nikada nije nosila istu balsku haljinu dva puta i što bi tokom dana menjala odeću i do šest puta. U trenutku njene smrti, njen garderober sadržao je 15.000 haljina i nekoliko hiljada drugih komada odeće. Središte dvorskog života postale su carske rezidencije izvan Sankt Peterburga. Elizabeta je od Carskog Sela, koje je nasledila od svoje majke, napravila veličanstvenu baroknu rezidenciju.
Era carice Elizabete ostavila je dubok trag u istoriji Rusije. Elizabeta je smatrala svojom dužnošću da nastavi rad svog slavnog oca, Petra Velikog.
Prevrat kojim je Elizabeta došla na vlast bio je bez krvi, a ona je održala obećanje dato prilikom dolaska na presto da neće potpisati nijednu smrtnu presudu (što je njenu vladavinu značajno razlikovalo od prethodnih). Osnovane su prve ruske banke, a ukinute su unutrašnje carine (na prevoz robe između različitih provincija Rusije) i druge sitne takse, što je doprinelo stvaranju jedinstvenog ruskog tržišta i podsticanju domaće trgovine. Poreska reforma doprinela je punjenju državne kase, iako je Sedmogodišnji rat sa Pruskom ozbiljno opteretio rusku blagajnu pred kraj njene vladavine.
Bila je skriveni genije
Elizabeta Ruska svakako je pripadala školi razmišljanja „radi pametnije, a ne više“. Iako su se mnogi njeni savetnici žalili da je lenja i da joj treba čitava večnost da potpiše dokumente, to je verovatno bio genijalan potez. Elizabeta je često delovala kao da odlaže obaveze, ponašajući se poput klasične neodlučne žene, ali zapravo je mudro odlagala važne odluke kako bi smirila tenzije i pustila da se sujete ohlade.
Imala je zapanjujuću energiju
Oni koji su Elizabetu opisivali kao „lenju“ očigledno nisu bili svesni koliko je mogla biti produktivna, kad je to želela. Ova žena je mogla da izgradi čitavu palatu za žurke za samo 24 sata i redovno je prelazila ogromno rastojanje između Moskve i Sankt Peterburga za manje od dva dana.
Mačke – čuvari Ermitaža
Ove mačke su prisutne još od 18. veka. Umorna od glodara koji su trčali kroz palatu, uništavali zidove i slike u Ermitažu, carica Jelisaveta izdala je ukaz da se najbolji lovci na pacove iz Rusije pošalju u Sankt Peterburg. Veruje se da su prvi stigli iz grada Kazanja, tada poznatog po izuzetnim veštinama svojih mačaka u hvatanju glodara i da su ih ubrzo uništili.
Mačke su preživele Napoleonove ratove i revoluciju 1917. godine. Njihovi kraljevski gospodari, car Nikolaj II i njegova porodica, stradali su u kiši boljševističkih metaka naredne godine, ali mačke su nastavile da čuvaju palatu i njen prostor.
Autor prve fotografije: Yury Molodkovets, druge ilustracije je nepoznat.


„Pravilnik o kosi“.
Tokom zime 1747. godine, carica jednom prilikom nikako nije uspevala da skine nekvalitetan puder za kosu – nije pomagalo ništa, ni četke, ni šamponi, piše autor. Tada je Jelisaveta odlučila da kosu prefarba u crno, ali joj se od farbe kosa samo slepila a puder i dalje zadržao, pa joj nije preostalo ništa drugo nego da obrije glavu i da neko vreme nosi crnu periku.
Izdala je i „Pravilnik o kosi“.
Naredila je svim dvorskim damama da i one obriju glave i nose crne perike dok im kosa ne poraste, a plemkinjama je dozvolila da zadrže svoju kosu, ali je uslov bio da i one nose perike.
Nekoliko meseci čitavo peterburško plemstvo nosilo se je identične frizure.
Borba protiv bahatih vozača kočija
Bez obzira što u 18. veku nije bilo automobila, postojala su saobraćajna pravila. Bilo je zabranjeno prebrzo jahati konje.
S tim u vezi, carica je izdala ukaz koji je podrazumevao da policija „hvata“ konjanike i kočijaše koji krše to pravilo. Prema medijskim navodima, njima su oduzimani konji koji su ostajali u carskoj štali sve dok ne plate kaznu.
Žig na čelu
U Rusiji su nekoliko vekova žigosani naročito opasni kriminalci.
Navodi se da je Jelisaveta Petrovna odlučila da pooštri taj zakon. S tim u vezi, 1746. godine je izdala ukaz da njima obavezno mora da stavi žig na čelo kako ne bi mogli da ga sakriju.
Na taj način, čak i nakon što je osuđenik odslužio kaznu – on nije bio prihvaćen u drštvu i zauvek je ostajao obeležen.
Zakon je stavljen van snage tek 1863. godine.
Priznanje budizma
Jelisaveta Petrovna dala je budizmu za koji se kaže da je počeo da se širi u Rusiji još u 17. Veku, status jedne od zvaničnih državnih religija.
Kako se navodi, jedan od prvih poteza carice nakon što se našla na prestolu bio je upravo ukaz o priznanju „lamaizma“ 1741. godine. Budisti su bili toliko zahvalni carici da su je smatrali zemaljskim oličenjem Bele Tare, svemoguće i milosrdne boginje.
Оставите одговор