Neki izvori pišu da je prva lutrija u Engleskoj održana 11. Januara 1569, neki kažu da je to bio 12. ili 13. Ovo je bio pionirski poduhvat i dokaz snalažljivosti istorijskih rešenja za finansijske izazove.
Recimo da je 11. januara 1569. godine, izvučena prva engleska lutrija u katedrali Svetog Pavla u Londonu. Elizabetin bankovni račun je bio gotovo prazan, a ona je imala opciju da poveća poreze ili da organizuje lutriju kako bi ga ponovo napunila.
Odlučila se za lutriju – prvu nacionalnu lutriju ikada. Cene karata bile su deset šilinga po komadu, što je bilo izvan mogućnosti obične osobe, što ovu lutriju čini drugačijom od moderne lutrije, gde su karte često dovoljno jeftine da ih mogu priuštiti ljudi sa nižim prihodima.
Primarni cilj lutrije iz 1569. godine bio je prikupljanje sredstava za završetak različitih javnih radova, uključujući popravku i utvrđivanje luka i pristaništa. Ova metoda finansiranja omogućila je kruni da pribavi potrebna sredstva bez uvođenja dodatnih poreza na narod, što je činilo ovo rešenje relativno prihvatljivim i za krunu i za podanike.
Kako bi podstakla veći broj ljudi da kupe karte, svima koji su ih kupili obećan je privremeni imunitet od hapšenja za sve zločine osim ubistva, teških zločina, piraterije i izdaje. Dakle, to je zapravo bila karta za izlazak iz zatvora. Broj ulaza bio je ograničen na 400.000, a nažalost, identitet pobednika je izgubljen kroz istoriju.
Ova lutrija bila je namenjena višim društvenim klasama, a kupovina karte postala je statusni simbol u društvu. Prva nagrada bila je 5000 funti, što je bila ogromna suma. Nagrada je isplaćena delimično u gotovini, delimično u posuđu, tapiserijama i „dobroj posteljini“. Nagrade su čak bile i neki predmeti koji su bili vlasništvo Kraljice.
NA FOTOGRAFIJI LEVO JE PRIKAZAN „POSTER“ KOJI JE ODŠTAMPAN U OVU SVRHU.
Ovo je jedna od najranijih zabeleženih lutrija u istoriji.
Ovaj pionirski događaj označio je početak tradicije koja traje već vekovima.
Tokom druge polovine 16. veka, kraljica Elizabeta I suočavala se sa finansijskim izazovima u finansiranju različitih javnih projekata i razvoja infrastrukture. Ratovi, istraživanja i održavanje kraljevske dvorske kuće zahtevali su značajna sredstva.
U eri koja nije imala moderne poreske sisteme, monarsi su morali da pribegnu kreativnim načinima za generisanje sredstava. Koncept državne lutrije pojavio se kao inovativno rešenje za rešavanje finansijskih potreba kraljevine.
Nagrade
Privlačnost lutrije ležala je ne samo u njenoj svrsi, već i u primamljivim nagradama koje su čekale srećne dobitnike.
Nagrade su bile kombinacija novčanih nagrada, dobara, a u nekim slučajevima i vrednih predmeta iz kraljevske kolekcije. Glavne nagrade obuhvatale su tapiserije, srebrni pribor, pa čak i zemlju. Perspektiva osvajanja ovako vrednih nagrada nesumnjivo je podstakla javni interes za učešće.
Uprkos primamljivim nagradama, uključujući prvu nagradu od 5.000 funti (što bi prema proceni The Daily Mail-a danas iznosilo oko 850.000 funti), visoka cena tiketa i opšti skepticizam isključili su većinu ljudi iz učešća.
Ikonično mesto
Katedrala Svetog Pavla, jedno od najikoničnijih londonskih obeležja, bila je centralno i lako dostupno mesto za organizaciju događaja.
Izbor ovog istaknutog mesta nije samo olakšao logistiku organizovanja lutrije, već je obezbedio maksimalnu vidljivost i učešće.
Za razliku od modernih lutrija, proces izvlačenja brojeva i određivanja dobitnika u lutriji iz 1569. godine bio je jednostavniji. Karte su bile prodavane širom grada i označene serijskim brojevima.
Na odabrani dan, obavljeno je izvlačenje, pri čemu su brojevi koji su odgovarali kartama nasumično odabrani. Dobitnici su potom bili objavljeni, a distribucija nagrada je započela.
Trajno nasleđe
Pionirski poduhvat kraljice Elizabete I označio je početak duge i bogate istorije državnih lutrija. Tokom vekova, ovaj metod prikupljanja sredstava evoluirao je i našao svoj put u različite kulture širom sveta.
Lutrije su preživele kao sredstvo za finansiranje javnih projekata, dobrotvornih organizacija i drugih plemenitih ciljeva, ostavljajući neizbrisiv trag u društvenoj istoriji.
Fotografije preuzete sa sajta Daily Mail.
Оставите одговор